Više novca u odnosu na iznose kojima su raspolagali u godini na izmaku traženo je uglavnom za kapitalnu potrošnju, plate, materijalne troškove i jubilarne nagrade, dok je među opravdanim bio jedino zahtjev Centralne izborne komisije, s obzirom na to da će sljedeće godine biti održani opšti izbori.

Nacrt budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu utvrđen je na posljednjoj sjednici Savjeta ministara BiH i biće upućen Predsjedništvu BiH. U Savjetu ministara su rekli da je prihvaćen dio sugestija, ali da ukupan budžet ostaje 950 miliona KM, kao što je i ovogodišnji. Povišica se, kako su pojasnili, odnosi na sprovođenje opštih izbora, stavljanje u funkciju zatvora i obračun plata policijskim službenicima zbog izmjene njihovog koeficijenta.

Dokument okvirnog budžeta institucija BiH za period od 2018. do 2020. godine pokazuje da su zahtjevi za budžetskim novcem u idućoj godini za 203,40 miliona ili 22 odsto veći nego u budžetu za 2017. godinu. U tome je prednjačilo Ministarstvo odbrane BiH, koje je tražilo dodatnih 80,7 miliona za kapitalna ulaganja, materijalne troškove i naknade troškova zaposlenih. Ministarstvo civilnih poslova zatražilo je dodatnih 20 miliona KM za sprovođenje Strategije protivminskog djelovanja, obilježavanje državne granice i za grantove iz oblasti obrazovanja.

Centralna izborna komisija BiH zatražila je dodatnih 15,9 miliona KM, a osim izborima taj zahtjev je opravdala kapitalnim izdacima. Služba za zajedničke poslove institucija BiH procijenila je da joj treba dodatnih 14,4 miliona za zapošljavanje 40 osoba, kupovinu novih i rekonstrukciju i opremanje postojećih objekata.

Direkcija za koordinaciju policijskih tijela ispostavila je za 4,1 milion veći ceh za zapošljavanje 24 nova radnika i za povećanje jubilarnih nagrada, otpremnina i materijalnih troškova. Granična policija zatražila je 3,5 miliona više zbog zapošljavanja 70 kadeta i za izgradnju objekta za smještaj zaposlenih u Čapljini.

U okvirnom budžetu navedeno je da je samo deset od 75 institucija iskazalo manje zahtjeve u odnosu na budžet za ovu godinu, a u tome je prednjačilo Ministarstvo finansija i trezora BiH, koje je projektovalo manji budžet za oko 130.000 KM.

Konsultant za monitoring u Centrima civilnih inicijativa (CCI) Ivica Ćavar kaže da institucije troše veliki iznos novca bez jasnih i transparentnih kriterijuma.

- Jedan od primjera je trošenje budžetske rezerve na koje pravo imaju predsjedavajući Savjeta ministara i njegova dva zamjenika i tri člana Predsjedništva BiH. Primjera ima i u drugim institucijama i zbog toga ne smije doći do povećanja troškova - istakao je Ćavar.