"Odmah poslije imenovanja dobiće moju čestitku, a zatim i poziv da dođu u Banjaluku da razgovaramo. U strategiji je usaglašeno 99 odsto stvari, a jedan odsto govori o prenosu nadležnosti", rekao je Kasipović.

NN: Slučaj Šabana Nurića, lažnog profesora iz Gračanice, je po meni ilustrativan za stanje pravosuđa zato što ni nakon dvije godine tužilaštvo ne zna hoće li podignuti optužnicu!

KASIPOVIĆ: To je možda jedan od primjera koji na prvi pogled može govoriti o (ne)efikasnosti pravosuđa. Ali ono što je, po mom viđenju, suštinski važno kad se radi o okončanju postupaka je tempo i pravičnost bilo kog predmeta. Meni je važnije da se sve u bilo kom slučaju završi na način propisan zakonom, pa da onaj ko je kriv odgovara, a onaj ko nije ne bude predmet sankcije.

NN: Iako ranije niste bili ministar pravde, možemo li napraviti neku retrospektivu našeg pravosuđa, rade li svoj posao brzo, sporo...?

KASIPOVIĆ: Različito je od suda do suda, što govori da pravosudni sistem može i bolje. Ali ne bih bio objektivan, nezavisno što nisam tada bio ministar pravde, ako bih previdio trendove u efikasnosti sudova. To, u suštini, govori o ukupnom napretku RS i njenog pravosuđa. Nikad neću uticati na rad bilo kojeg pravosudnog organa, ali razumijem da je moj posao da u okviru Vlade RS radim na poboljšanju uslova rada pravosuđa.

NN: Strategija za reformu pravosuđa 2014-2018. Gdje smo sada?

KASIPOVIĆ: Zastali smo kod jedne rečenice, kod drugostepenog suda. Eksplicitno u prijedlogu strategije stoji da će se osnovati drugostepeni sud na nivou BiH. Ministarstvo pravde RS i ja lično smo u konkretnoj rečenici predložili da umjesto toga stoji "jedno od mogućih rješenja je i uspostavljanje drugostepenog suda, a o tome će konačni stav biti utvrđen u okviru strukturalnog dijaloga". Samo ako imate zlu namjeru možete optužiti RS za opstrukciju u vezi s usvajanjem ovog važnog dokumenta. Želimo biti konstruktivni i ponuditi rješenja i, naravno, očekujemo razumijevanje. Jedan od problema s kojima se suočavamo je da u ovom trenutku nije izabrana Vlada FBiH ni Vijeće ministara, a ljudi koji su na odlasku u tim institucijama realno nisu u poziciji s nama razgovarati o tim pitanjima.

NN: S obzirom na to da se manje-više zna ko će sjediti u tim foteljama, jeste li imali neke preliminarne razgovore?

KASIPOVIĆ: Ne. Ali odmah poslije imenovanja dobiće moju čestitku, a zatim i poziv da dođu u Banjaluku da razgovaramo. Uvjeren sam da nam je dovoljno sat vremena da riješimo ovo pitanje. U strategiji je usaglašeno 99 odsto stvari, a jedan odsto govori o prenosu nadležnosti. Teško mogu povjerovati da predlagači ne razumiju da Republici Srpskoj predlažu prenos nadležnosti koji nije temeljen ni na Ustavu, Dejtonskom sporazumu ili odlukama NS RS i stavovima Vlade. Ako se to dogodi, evo vam konačni stav institucija RS: Neće se desiti prenos nadležnosti. A onda ide pitanje: Zbog čega se tako nešto predlaže ako znate ishod? Čemu bacate toliki trud?

NN: Šta je predviđeno u izmjenama Zakona o sudovima RS?

KASIPOVIĆ: Bilo je potrebno promijeniti zakon iz više razloga. Imamo i novu organizaciju lokalnih zajednica u RS - nove gradove, pa je trebalo prilagoditi mjesnu nadležnost sudova. Postoji i zaključak NS RS pri razmatranju prostornog plana RS kojim je predviđeno osnivanje privrednog i okružnog privrednog suda u Prijedoru i to smo morali predvidjeti. A postoji i nova opština Stanari. Konačno, imali smo zapažanja iz revizorskih izvještaja pa smo radi usvajanja preporuka predvidjeli određene izmjene.

NN: Kao laika zanima me kakvo je sad preplitanje nadležnosti između Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH i Ministarstva pravde RS?

KASIPOVIĆ: Očigledno je da se mnogo stvari mora mijenjati u vezi s radom i nadležnošću VSTS-a. Vidljivi su i rezultati njihovog rada, ali i brojne dileme. Neophodno je nastaviti strukturalni dijalog za koji mislim da je postigao određene domete. Već za april ću temeljem zaključka Vlade RS predložiti tehnički sastanak u Banjaluci. Ambicija je da vidimo ko su sagovornici za stolom i koje su teme kojim ćemo se baviti. Jedna od nezaobilaznih tema biće i naše viđenje djelovanja i rada VSTS-a.

NN: Šta je sa rekonstrukcijom Osnovnog i Okružnog suda u Banjaluci?

KASIPOVIĆ: To je možda prilika da se afirmiše rad VSTS-a jer su uložili veliki trud da se obezbijede sredstva za rekonstrukciju i jednog i drugog suda i da se na sličan način postupi i u Trebinju. Mislim da je riječ o sredstvima od sedam miliona maraka. Važno je i za naše građane reći da su to sredstva koja su obezbijeđena iz IPA i procedure i odabir bi išli po tim procesima. Naša je obaveza da riješimo pitanje sredstava za građevinske dozvole.

Rješenja u okviru Ustava i Dejtona

NN: U Vladi ste bili na čelu dva veoma bitna resora: prosvjete i sad pravosuđa. Kad podvučete crtu kako Vam se čini jedno i drugo?

KASIPOVIĆ: Moj pristup ostaje uvijek isti: posao ministra razumijem primarno kao neko ko je član Vlade, pa onda tek ministar u određenom resoru. Dakle, to doživljavam kao timski rad. Moj radni dan počinje u sedam i traje dok se posao ne završi. Važno mi je da sam sam pred sobom siguran da nisam mogao raditi više i da nisam znao raditi bolje. Postoje, naravno, i razlike između dva resora. Generalno, kad je riječ o Ministarstvu pravde, najveću uslugu građanima možemo obezbijediti da svi težimo rješenjima u okviru Ustava i Dejtona, i da iracionalno ne gubimo vrijeme, koja podrazumijevaju prenos nadležnosti. Inače, otvarate pitanja koja liče na nedovršeni rat, kao da pokušavate sad redefinisati stvari iz nekog sumornog i stravičnog perioda BiH. To su završene stvari. Ako radimo u okviru nadležnosti, možemo ostvariti ubrzani napredak. Ako radimo na drugi način, gubimo vrijeme i povećavamo međusobne animozitete.