Nedvosmisleni su u ocjeni da je ponašanje Zorana Milanovića, hrvatskog premijera, neprihvatljivo, ali i da odgovornost za produbljenje krize mogu snositi ipak dvije strane, što sigurno nijednoj zemlji nije cilj.

Dugoročni problem hrvatsko-srpskih ili srpsko- hrvatskih odnosa je u tome što je Hrvatska u EU, a Srbija nije, smatra Žarko Puhovski, profesor na Sveučilištu u Zagrebu i politički analitičar iz Hrvatske, ali se, kako kaže, trebalo nadati da hrvatski politički vrh to neće zloupotrijebiti.

"Premijer Hrvatske zaista se bahato ponaša prema Srbiji, poput: Mi idemo u Brisel, vas tamo niko ništa i ne pita, jer vi ste vani i čekate da vas mi primimo, i slično. Njegova retorika je doista zabrinjavajuća. S druge strane, Vučić je mirnijeg tona, ali je povukao diskriminatorske poteze", napominje Puhovski. Hrvatska je zaustavila sve kamione, kaže on, Srbija je uzvratila diskriminacijom hrvatske robe, zatim Hrvatska diskriminacijom srpskih automobila, kamiona...

"To je sada došlo do točke iza koje nema naprijed. Ipak, bez obzira na retoriku koja će biti sve snažnija, počinje deeskalacija jer niti jedna strana dalje od ovoga ne smije ići, zbog sebe, zbog EU, a mislim da i ne žele. Radili su to više za podršku svog javnog mnjenja", napominje Puhovski.

Dejan Vuk Stanković, dr filozofskih nauka i politički analitičar iz Srbije, podsjeća na ozbiljne posljedice koje su već sada vidljive, a zasluga su, kako kaže, hrvatskog premijera i njegovog cilja jačanja svoje predizborne šanse.

"Ako posmatrate konsekvence tih mera koje je Hrvatska jednostrano uvela, a Srbija nakon toga morala da reaguje, negativni su pre svega po privredu, nedopustivi po međunarodnim standardima, štetni po Sporazum o stabilizaciji i priključivanju Srbije EU, odnose dve države... Sve što je urađeno zatvaranjem granica prema Srbiji nosi isključivo štetne posledice u svakom smislu", naglašava Stanković. Po njemu, veoma teško da se situacija može stabilizovati na bilateralnom nivou dvije države.

"Potrebno je posredovanje treće strane, odnosno Brisela, koji će reagovati kad bude jasno i samoj EU kakav je nivo štete koji je Hrvatska proizvela zatvaranjem granice sa Srbijom", naglašava Stanković.

Akcioni plan i program za izbjeglice za obje zemlje je puno važnije pitanje, smatraju analitičari, te i ova novonastala situacija samo dodatno komplikuje taj veoma ozbiljan problem i stvara tenzije koje su nepotrebne.

"Čini se, došlo se u sukob koji nije trebalo da bude ovakve naravi, da se dovede u ovu situaciju da se blokira granica... To je kršenje ljudskih prava, iznad i prije svega, a niko nema pravo na tako nešto", napominje Vehid Šehić, bh. analitičar ispred Foruma građana Tuzle.

Uvjeren je da problemi koji su nastali nisu u interesu ni Hrvatske ni Srbije, a nisu ni dobri za budućnost regiona i da se problemi rješavaju razgovorom.

"Premda svi proklamuju dijalog i kompromis, u nekim stvarima izgledamo kao dva ovna na brvnu i niko od njih neće da popusti. Ipak, očekujem deeskalaciju odnosa i dogovor dvije države i dva premijera jer je diskriminacija neprihvatljiva i nijedan se problem ovako ne rješava", napominje Šehić, uz podsjećanje i na obavezujućih 20 godina Dejtona.

Uloga medija

Analitičar Žarko Puhovski podsjeća i na ulogu medija u ovakvoj situaciji.

"Jedina razlika sada je u stanju u medijima. Stanje u srpskim medijima je katastrofalno, dok su hrvatski relativno pristojni. To što se piše u srpskim medijima o Hrvatskoj i ustašama, premijeru kao idiotu, to je nešto što je u Hrvatskoj nezamislivo. I to je očito pritisak na Vučića, koji nije manji od pritiska na Milanovića zbog nadolazećih izbora", napominje Puhovski.