Alkohol iz uvoza potapa domaći kvalitet i tradiciju: Rekordne količine piva i vina iz Srbije i Hrvatske preplavljuju BiH
Alkoholna pića iz uvoza, i pored domaće proizvodnje, dominiraju na tržištu Bosne i Hercegovine, a u prilog tome govore podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH koji pokazuju da je za deset mjeseci ove godine uvezeno alkohola u vrijednosti od 240.751.786 KM.
U poređenju sa istim periodom lani, kada je uvezeno alkohola u vrijednosti od 224.518.280 KM, dolazi se do zaključka da je uvoz alkohola u porastu. Odnosno, od januara do oktobra ove godine uvezeno je 158.154.566 kilograma alkohola, dok je u istom periodu prošle godine uvezeno 149.852.138 kilograma.
Kako iz UIO BiH navode za "Nezavisne novine", ove godine najviše je uvezeno piva dobijenog od slada i to 142.528.325 kilograma, vrijednog 154.971.957 KM. Pivo se najviše uvozilo iz Srbije i Hrvatske.
Takođe, u BiH su uvezene i velike količine vina, tačnije više od 6,7 miliona kilograma, vrijednih 35,3 miliona KM.
Iako ne tako drastično kao uvoz, i izvoz alkohola iz BiH bilježi povećanje.
"Tokom deset mjeseci ove godine iz Bosne i Hercegovine izvezeno je 17.066.887 kilograma alkohola u vrijednosti od 33.459.439 KM, dok je u istom periodu 2023. godine izvezeno 14.979.113 kilograma alkohola u vrijednosti od 31.836.832 KM", ističu iz UIO BiH za "Nezavisne novine" dodajući da je izvezeno najviše piva dobijenog od slada.
Tačnije, od januara do oktobra ove godine izvezeno je 13.278.037 kilograma piva vrijednosti 12.275.603 KM, a najviše se izvozilo u Srbiju i Hrvatsku. Zatim slijedi vino koje je na strano tržište otišlo u količini od 2,4 miliona kilograma, a čija je vrijednost bila 6,9 miliona KM.
Ekonomista Igor Gavran u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da su alkoholna pića jedna od oblasti u kojoj imamo i tradiciju i kvalitet, ali da su, nažalost, posebno u oblasti piva primjeri tragičnog deficita i odliva novca bez ikakvog opravdanja.
"Možemo mi dijelom objasniti uvoz određenim globalnim brendovima i njihovom promocijom, ali činjenica je da, posebno kad se u većini zemalja makar ti globalni brendovi pune u njihovim pivarama ili licencno proizvode, pa ipak ne dolaze iz uvoza. Tako je i u okruženju, ali BiH je žrtva i domaći proizvođači su izloženi nelojalnoj konkurenciji. Imali smo prije dosta godina jedan dobro osmišljen pokušaj da se putem izmjena zakona o akcizama olakša položaj domaćih pivara i potakne razvoj novih malih proizvođača i takav prijedlog pripremili u okviru grupacije pivara u okviru VTK BiH, gdje sam tada radio. Lično sam u parlamentu i komisijama obrazlagao prijedlog, ali nažalost, prevladali su upravo uvozni lobiji i njihovi advokatski timovi te pritisak EU, pa su na kraju poslanici unakazili originalni prijedlog izmjena zakona i praktično ništa nije suštinski promijenjeno", ističe Gavran za "Nezavisne novine".
Kako dodaje, nije riješen ni problem lažnih deklaracija, gdje se ili cijena ili sastav uvoznog piva ne prikazuju realno.
"Da ne govorimo o ucjenama i uslovljavanjima u ugostiteljstvu... Jednostavno je najviše do nadležnih vlasti, ali puno je i do građana. Uz sve objektivne faktore ipak na kraju niko ne tjera građanina da kupi uvozni proizvod, a mnogi to ipak čine i to je pitanje za psihologe i psihijatre", zaključuje Gavran.