Izložbu priređuju povodom obilježavanja 160 godina od rođenja Nikole Tesle, a postavka će obuhvatiti fotografije, grafičke prikaze i predmete koji će ispričati jednu zanimljivu umjetničku priču o ovom vanvremenskom geniju.

- Kroz fotografije, u različitoj grafičkoj obradi, prikazaćemo njegov životni put od rođenja, preko svih životnih faza, njegovog genijalnog rada, pa sve do smrti. Imaćemo i replike nekih tehničkih izuma koje će nam pozajmiti Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Banjaluci, kao i bistu Nikole Tesle koju će nam za ovu izložbu ustupiti Generalni konzulat Srbije u Banjaluci - najavio je Unković.

Prema njegovim riječima, Tesla je volio da se druži sa umjetnicima, ljudima iz kulture, koji su bili česti gosti u njegovoj laboratoriji.

- I sam je sa svojim svjetlosnim efektima pravio nevjerovatne performanse u laboratorijama, tako da će ova postavka predstavljati svojevrsnu sintezu između umjetnosti i nauke - kazao je Unković.

Tesla je govorio da su njegove ideje, odnosno sam proces promišljanja o eksperimentima i patentima, najsličniji stvaranju umjetničkih djela.

- On je neiscrpan izvor inspiracije za svakog umjetnika, jer je on taj koji je udario, slobodno mogu da kažem, temelje budućnosti. Što vrijeme odmiče, sve više razmišljamo o tome kakva je, u stvari, veličina on bio, i kao čovjek i kao naučnik, jer na osnovu njegovih ideja nauka se i danas konstantno razvija - ističe Unković.

Prije otvaranja izložbe, u 20 časova, u prostorijama Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske u Banjaluci biće organizovana svečana akademija posvećena Nikoli Tesli.

Druženje sa umjetnicima

Tesla se družio s brojnim piscima i umjetnicima. U njegovoj laboratoriji česti gosti su bili, osim Marka Tvena, i Rađard Kipling, poljski pijanista i kompozitor Ignjacije Paderevski, za kojeg je Tesla rekao da bi bio veliki i da nikada nije upoznao dirke klavira. Teslin veliki prijatelj i poštovalac bio je i pjesnik Robert Andervud Džonson, a često se sretao i s kompozitorom B. Smetanom i A. Dvoržakom u Metropoliten operi. Dopisivao se i sa Lazom Kostićem i Jovanom Jovanovićem Zmajem, dok mu je Janko Veselinović posvetio svoj roman "Hajduk Stanko", jedno od najpopularnijih djela srpske književnosti.