Što se tiče trajanja sudskih procesa, Hanušić navodi da prosjek trajanja sudskih postupaka u 2022. godini iznosi 115 dana, a prosijek u Bosni i Hercegovini je oko 400 dana. Na krivičnom referatu prosjek trajanja sudskih postupaka iznosi 83 dana od trenutka kada tužilac preda optužnicu do okončanja postupka.

Sudije predmete rade redoslijedom kako i pristižu u sud. Prosijek Osnovnog suda u Bijeljini 2021. godine bio je 94 odsto starih predmeta, što pokazuje da se sudije drže redoslijeda predmeta. Ove godine je sud stigao do nekih 93 odsto i Aid Hanušić se nada da će se ponoviti prošlogodišnji rezultat.

Osnovni sud u Bijeljini je jedan od većih u BiH, a drugi po veličini u Republici Srpskoj i ovaj sud pokriva tri opštine – Bijeljinu, Ugljevik i Lopare. Trenutno sud posjeduje 6.086 predmeta koji se uvode kroz CMS sistem i 98.603 komunalnih predmeta, a kada pričamo o ukupnom broju predmeta, sud trenutno posjeduje 104.603 predmeta u radu.

Aid Hanušić kaže da je ovaj broj, u odnosu na prošlu godinu, manji za 4.326 predmeta.

Hanušić ističe da mu je posebno drago što sud učestvuje u 13 projekata u organizaciji Visokog sudskog tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine i Ministarstva pravde Republike Srpske.

„Nedavno sam bio u posjeti Pravosudnoj akademiji u Turskoj i Pravosudnoj akademiji u Belgiji gdje smo dobili mnogo ideja koje ćemo pokušati da primijenimo u sledećoj godini kroz naš pravni sistem. Što se tiče pomenutih projekata, u ovoj godini imali smo tri veoma korisna projekta koja su doprinijela radu suda. Jedan od tih projekata je „Unapređenje efikasnosti sudova i odgovornosti sudija i tužilaca u BiH“ koji je već u trećoj fazi, a konkretno se radi o implementaciji strategije za unapređenje rodne ravnopravnosti u pravosuđu BiH”, rekao je Hanušić.

Dodaje da se ovaj projekat realizuje uz pomoć Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, kao i Pravosudne uprave Kraljevine Švedske koja je ujedno i inicijator projekta. 

„Ono čime se posebno ponosim jeste što je Pravosudna uprava Kraljevine Švedske preuzela našu anketu kojom smo započeli ovaj projekat kako bi je preveli i uvrstili u sudove u Švedskoj što je za nas izuzetan uspijeh“, kaže Hanušić.

Osnovni sud u Bijeljini učestvuje i u projektu „Unapređenje kapaciteta sudova za transparentniji rad i proaktivnu komunikaciju sa medijima i javnošću“ koji se takođe realizuje u saradnji sa VSTV i švedskom sudskom administracijom. 

Ovaj projekat se ogleda u tome da se Osnovni sud otvori prema javnosti. Osnovni sud u Bijeljini je do 2016. godine bio zatvoren za javnost i novinari su imali veliki protokol da dođu u sud, a pogotovo da dobiju određenu informaciju.

„Kada sam 2016. godine postao predsjednik Osnovnog suda u Bijeljini pokušao sam da promijenim na bolje saradnju suda i medija i malo po malo došli smo do ovog projekta. Cilj pomenutog projekta je da svi sudovi u BiH imaju neki standard u odnosu sa javnošću, da olakšamo medijima, ali i građanima, da dođu do potrebnih informacija koje nisu zatvorene za javnost“, napominje Hanušić. 

Kako kaže, rezultat njihovog rada kroz ovaj projekat je da su u Osnovnom sudu u Bijeljini osnovali pres službu i da imaju portparola za odnose sa javnošću. 

„Još uvijek smo ograničeni nekim pravilima. Na primjer, kada su u pitanju prvostepene presude, ne smijemo objavljivati puno ime i prezime optuženog nego samo inicijale. U sklopu ovog projekta napravili smo i vodič za medije u kome je objašnjeno kako se ophoditi sa sudom i taj vodič ćemo u januaru dostaviti svim redakcijama na području Bijeljine, Lopara i Ugljevika“, zaključio je na kraju Hanušić za InfoBijeljina.