Dr Majkl Gerlič sa švajcarske poslovne škole u Cirihu sproveo je opsežnu studiju koja pokazuje da mlađi učesnici između 17 i 25 godina pokazuju veću zavisnost od AI alata i niže rezultate u kritičkom razmišljanju u poređenju sa starijim učesnicima. Ove nalaze podržavaju i praktični primjeri iz univerziteta širom svijeta.

Kada je jedan student na Univerzitetu u Njujorku upitan zašto toliko oslanja na vještačku inteligenciju za pisanje eseja, odgovorio je: "Vi tražite od mene da idem od tačke A do tačke B, zašto ne bih koristio automobil da dođem tamo?" Ova analogija savršeno opisuje problem - kognitivno olakšavanje koje AI pruža možda štedi vrijeme, ali na račun dubinskog razmišljanja.

ChatGPT simulira, a ne razmišlja

Problem je što vještačka inteligencija zapravo ne razumije ono što piše. Kada pitate nešto ChatGPT, sistem ne razumije šta ga pitate. Odgovor koji generiše je jednostavno simulacija onoga što sistem smatra da odgovor treba da izgleda, na osnovu ogromne baze podataka.

Kognitivne sposobnosti se razvijaju kroz proces aktivnog razmišljanja, a ne kroz pasivno konzumiranje gotovih odgovora. Kako jedan istraživač opisuje, AI sistemi "grade odgovor riječ po riječ, stvarajući nešto što nam čitko izgleda, kroz utvrđivanje vjerovatnoće koja riječ treba da slijedi nakon svake prethodne riječi. Ne razmišljaju, već imitiraju."

Ova distinkcija je ključna za razumijevanje zašto moderna vještačka inteligencija nije zaista inteligencija, već simulacija inteligencije.

Studenti gube sposobnost dubinskog učenja

Na američkim univerzitetima sve više studenata koristi AI alate za sve - od sažimanja kompleksnih tekstova do potpunog pisanja eseja. Ali šta se gubi u ovom procesu ubrzavanja?

Kognitivno olakšavanje postoji hiljadama godina - pisanje bilješki, čuvanje brojeva u telefonu, upotreba kalkulatora. Međutim, AI predstavlja kvalitativno drugačiji skok. Umjesto da tehnologija poboljšava naše kognitivne sposobnosti, ona ih zaobilazi u potpunosti.

Stručnjaci upozoravaju da mlađi učesnici koji se previše oslanjaju na AI gube sposobnost da samostalno analiziraju informacije, prave veze između različitih koncepata i razvijaju originalne ideje. To je proces koji se ne može zamijeniti nikakvom tehnologijom.

Opasnost od kognitivne atrofije

Dr Gerlič je u svojoj studiji definisao kognitivno olakšavanje kao situaciju "kada pojedinci delegiraju kognitivne zadatke spoljnim pomoćnicima, smanjujući svoje angažovanje u dubokom, reflektivnom razmišljanju."

Posljedice su jasne - vještačka inteligencija možda pomaže ljudima da nauče osnovne veštine, ali narušava sposobnost kritičkog razmišljanja. Mladi ljudi postaju mentalno ljenji, navikavaju se da dobijaju gotove odgovore umjesto da sami dolaze do rejšenja.

Situacija postaje još alarmantija kada se uzme u obzir da čak 65 odsto fakulteta u Americi već podržava učenje pomoću AI alata. To znači da se cijela generacija studenata školuje na način koji potencijalno uništava njihove kognitivne sposobnosti.

Potrebne su hitne mjere

U svjetlu ovih nalaza, dr Gerlič sugeriše da škole i fakulteti moraju "da istaknu vježbe kritičkog razmišljanja i razvoj metakognitivnih vještina kako bi kompenzovali zavisnost od AI."

Problem nije u tehnologiji samoj, već u načinu na koji je koristimo. Vještačka inteligencija može biti korisna kao alat, ali ne smije da zamijeni osnovne mentalne procese koji čine ljudsku inteligenciju.

Inženjeri AI sistema takođe moraju da "razmotre kognitivne implikacije, osiguravajući da njihovi alati podstiču određeni nivo angažovanja, a ne pasivnu zavisnost," zaključuje istraživač.

Sposobnost kritičkog razmišljanja nije samo akademska vještina - ona je osnova za donošenje važnih životnih odluka, rješavanje problema i kreativno mišljenje. Ako dozvolimo da AI alati zamijene ovaj proces, rizikujemo da odgajimo generaciju koja je tehnološki napredna, ali mentalno pasivna, prenosi "Telegraf".