Analiza koju su obavili Spoljnotrgovinska komora BiH i sarajevska firma "CDS konsalting" pokazala je da je BiH u posljednjih pet godina zabilježila ekspanziju izvoza u sektorima peradarstva i ljekovitog bilja i šumskih plodova, što je urodilo i suficitom u spoljnotrgovinskoj razmjeni. Narušeni trgovinski balans istovremeno se popravlja u oblasti voća i povrća, ali i u mljekarstvu kojem je udarac zadao ostanak bez značajnog dijela tržišta nakon ulaska Hrvatske u EU, na koje se vratilo tek nedavno. Opšti zaključak analize je da je u većini grana u pomenutim sektorima prisutan spoljnotrgovinski suficit, ali da domaće proizvođače i dalje muči veliki uvoz.

Sektor peradarstva iz godine u godinu bilježi veći izvoz nego što je vrijednost uvoza u toj oblasti. Da naši peradari osvajaju i domaće tržište, pokazuje stalni pad vrijednosti uvoza. To je za rezultat imalo da je pokrivenost uvoza izvozom porasla sa 123 odsto u 2011. na prošlogodišnjih 138 odsto. Glavna izvozna tržišta su zemlje regiona u koje je lani plasirano 99 odsto proizvoda ovog sektora.

Izvoz u oblasti ljekovitog bilja i šumskih plodova, koji obuhvata ljekovito i aromatično bilje, gljive, šumske plodove, eterična ulja i med, konstantno je višestruko veći od uvoza. Zahvaljujući tome lani je dostignuta stopa pokrivenosti uvoza izvozom od 303 odsto. Posebno je značajno da većina ovih proizvoda odlazi na razvijena tržišta poput Italije, Švajcarske, Njemačke, Francuske i Slovenije.

Pokrivenost uvoza izvozom u stalnom je porastu i u voćarstvu i povrtarstvu i lani je dostigla 51 odsto. Analiza pokazuje da paralelno sa izvoznom ekspanzijom raste i uvoz, ali je pozitivno da se on mjeri višestruko nižim stopama. Glavni izvozni aduti su jagodičasto voće, jabuka, kruška, šljiva i kornišoni koji najčešće završavaju na tržištu Srbije, Rusije, Njemačke, Hrvatske i Švedske. Analiza je pokazala da postoji veliki prostor za dodatno smanjenje trgovinske neravnoteže, jer uvozimo velike količine voća i povrća koje možemo sami proizvesti.

Predsjednik Udruženja voćara RS Dragoja Dojčinović saglasan je sa tim da nije u potpunosti iskorišćen potencijal ističući da bi država morala više stimulisati proizvodnju koja može zamijeniti uvoz.

- Proizvođači iz BiH mogu proizvesti dovoljne količine voća za domaću potrošnju, ali i za rast izvoza. Problem je, međutim, proboj na strana tržišta. Zahvalnost za rast izvoza dugujemo sankcijama koje su međusobno uveli Rusija i EU, a da nije toga, teško da bismo šta izvezli u Evropu koja je nemilosrdna - kaže Dojčinović.

Stručnjak za poslovni razvoj u firmi "CDS konsalting" Feđa Begović kaže da je najveći potencijal u izvozu smrznute maline, jabuke i kruške prvenstveno na rusko i kornišona i šljive na zapadnoevropsko tržište.

- Može se očekivati nastavak ekspanzije izvoza jagodičastog voća i rast izvoza jabuke i kruške na rusko tržište, gdje je BiH ostvarila veliki rast izvoza u posljednje dvije godine - kaže Begović.

Ulazak Hrvatske u EU donio je veliki zaokret u trgovini što je naročito primjetno u mljekarskom sektoru u kojem je od tada prisutan pad i izvoza i uvoza. Glavna izvozna tržišta postala su Crna Gora, Srbija i Makedonija. Najveća ekspanzija izvoza ostvarena je na Kosovo gdje su lani izvezeni proizvodi čija je vrijednost povećana za 3,1 milion KM u odnosu na prethodnu godinu. Mljekari se polako vraćaju i na hrvatsko tržište i zahvaljujući padu uvoza popravljaju trgovački bilans.

Direktor Privrednog sektora Spoljnotrgovinske komore BiH Ognjenka Lalović kaže da se u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda mogu očekivati znatno bolji rezultati sljedeće godine kada naši proizvođači obnove saradnju sa hrvatskim firmama.

- Posebno ohrabruje činjenica da broj proizvođača mlijeka nije smanjen - kaže Lalovićeva.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS Vladimir Usorac smatra da domaći proizvođači ne mogu bez podrške države bitnije popraviti negativan spoljnotrgovinski bilans jer se takmiče sa inostranom visokosubvencionisanom proizvodnjom.

- To je posebno očigledno u proizvodnji sira koja traži velika obrtna sredstva koja naše mljekare nemaju i niko se ne smije upustiti u tu proizvodnju bez povoljnih kredita - kaže Usorac i dodaje da su kamate na kredite previsoke.