BiH
04.10.2021.
18:06
Agencija za zaštitu podataka BiH zatrpana prigovorima: Svakodnevno po 10 prijava zbog video-nadzora
Izvor: Srpskainfo
0
Podijeli
Zbog nove tehnologije, koja je lako dostupna i jefitna, došli smo u situaciju da svako postavlja video-nadzor i gdje treba i gdje ne treba.
Nije dovoljno samo kupiti kameru, upozoravaju iz Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, moraju se ispoštovati i propisane procedure.
Kamere najčešće vidimo na ulazu stambenih zgrada, preduzeća, a prvenstveno kako bi vlasnici spriječili krađu imovine.
Nije problem u zaštiti svoje imovine, napominju iz Agencije, već u nepoštovanju propisanih procedura.
– Samo postavljanje video-nadzora kako bi određene osobe zaštitile imovinu nije problematično, već pohranjivanje tih podataka. Vi video-nadzorom motrite ulaz, automobil, kuću i te podatke negdje snimate. To se po našem zakonu smatra zbirkom podataka, a ona se mora registrovati u Agenciji, mora se donijeti odluka ko i kako pregleda te podatke i koliko će se oni čuvati – pojašnjava za Srpskainfo direktor Agencije Dragoljub Reljić.
Ljudi misle da je dovoljno samo kupiti kameru i da mogu snimati ko ulazi u zgradu, ali to tako ne ide, poručuje Reljić.
Svako ko planira instalirati kamere i pohranjivati snimke na osnovu kojih se neko može identifikovati, mora prvo odrediti razlog za uspostavljanje video-nadzora.
To može biti zakonska obaveza, ali u slučaju da nije, vlasnik video-nadzora mora donijeti odluku kojom propisuje pravila prikupljanja i čuvanja ličnih podataka, kako bi se ispoštovalo pravo na zaštitu privatnosti.
I posljednje, ali jednako važno, onaj ko postavlja video-nadzor, mora okačiti i obavještenje da je određeni prostor pokriven kamerama.
Reljić ističe da u Agenciju svakodnevno stiže po desetak prigovora građana zbog postavljanja video-nadzora u njihovoj okolini.
– Građani nam podnose prigovor da je neko postavio video-nadzor bez našeg odobrenja i odobrenja stanara u zgradi. Mi se zatim obraćamo toj osobi za izjašnjenje, da dostavi slike kamere, odgovori zašto to nije prijavio, a ako se predmet ne može riješiti na osnovu dostavljene dokumentacije, naš inspektor izlazi na teren – pojašnjava on.
Najavljuje da će svi biti predmet kontrole kad-tad, uz napomenu da nepoznavanje propisa ne oslobađa od odgovornosti.
Video-nadzor većinom instaliraju zajednice etažnih vlasnika, potom firme, a na kraju i vlasnici privatnih stanova i kuća, kažu nam u preduzeću „East Code“, koje je sertifikovano za postavljanje video-nadzora.
Svi bi htjeli najbolju uslugu, ali ako može ikako najjeftiniju, tako da se cijena ove usluge kreće od 550 do 1.600 maraka, u zavisnosti koji prostor se pokriva video-nadzorom i sa koliko kamera.
Na sve to dolazi i poseban uređaj, koji čuva snimljene zapise.
– Video- nadzor ne može da postavlja neko sa ulice, prijatelj, brat, rođak; ovlašteni za taj posao moraju prvo završiti edukaciju pri Ministarstvu unutrašnjih poslova i dobiti diplomu da to mogu raditi. Kad završimo posao, dužni smo na ulazu ili drugom vidljivom mjestu nalijepiti obavještenje da je objekat pod video–nadzorom, kao i ko je postavio to obavještenje. Niko ne može zabraniti nekome da postavi kameru na svoj balkon, ali ne smijete tuđi prostor ugrožavati – pojašnjavaju iz ove firme.
Ono što građane najviše zanima, jeste i ko ima pristup snimljenim podacima, na kojima se možda nalaze i oni sami.
– Što se tiče ZEV-ova, oni se između sebe dogovore ko ima pravo na pristup podacima, koji su inače pod ključem, i to obično bude predsjednik kućnog savjeta. Uređaj za čuvanje podataka je automatski podešen, tako da briše stare podatke i snima nove, na primjer, snima se sedam dana, a osmog dana brišu se podaci iz prvog dana i ponovo snimaju novi – pojasnili su iz ove firme.
Ni snimljene podatke, međutim, ne može upotrebljavati ko kako hoće.
– Ni MUP ne može skidati te podatke, već oni zovu nas da izađemo na lice mjesta- zaključuju iz ove firme.
Kazne za onoga ko vrši video-nadzor, a nije donio odluku sa pravilima obrade ili nije istakao obavještenje o nadzoru na vidnom mjestu kreću se od 10.000 do 100.000 KM. Kazne za odgovorno lice su od 500 do 10.000 KM.
NE SNIMATI RAD ZAPOSLENIH
Agenciji za zaštitu podataka građani se obraćaju i sa pitanjem da li preduzeća mogu da uvedu video-nadzor u objektu.
Iz Agencije napominju da je to opravdano, ako preduzeća uvode kamere radi sprečavanja krađa. Podsjećaju ipak, da se tom prilikom ujedno prikupljaju i podaci i o zaposlenima, jer su kamerama pokriveni, ulazi i izlazi u poslovne objekte, hodnici, prilazi.
– U tom slučaju, preduzeće mora donijeti odluku o uspostavljanju video-nadzora, na vidnom mjestu postaviti obavještenje o video-nadzoru, a prije postavljanja, informisati radnike o njegovoj svrsi- preciziraju iz ove institucije.
Sa druge strane, video-nadzorom kontrolisati rad zaposlenih – može, samo ako je tako propisano zakonom. – Pošto u legislativi BiH i entiteta ne postoji propis koji obavezuje kontrolore da instaliraju video nadzor na radnom mjestu, tj. u kancelarije u kojima se odvijaju „obični“, a ne neki specifični poslovi, to kontrolori nemaju pravni osnov za njegovu upotrebu zasnovanu na zakonu- mišljenje je Agencije.