Napori naučnika koji su se posvetili dubokim pitanjima poput agregatnog stanja mačke, uticaju držanja krokodila na kockanje ili sviranja australijskog muzičkog instrumenta diđeridua na hrkanje, krunisani su dodjelom anti-Nobelove (Ig Nobel) nagrade koja se dodjeljuje za besmislena otkrića.

Nagrade je osmislio Mark Abrahams, urednika časopisa za nevjerovatna istraživanja, i nije im namjera da nagrade najbolje ili najgore u nauci, već da ukažu na istraživanja koja ohrabruju ljude da razmišljaju nekonvencionalno.

„Nadamo se da će to vratiti ljude navikama koje su imali kao djeca kada su obraćali pažnju na neobične stvari i razmišljali jesu li dobre ili loše“, rekao je Abrahams.

Mačke koje mijenjaju oblik

Ig Nobelovu nagradu za fiziku je dobio Francuz Mark Antoan Fardin koji je 2014. istraživao može li mačka istovremeno biti i čvrsta i tečna, inspirisan fotografijama mačaka koje su se zaglavile u čašama ili kantama.

Fardion je istraživao osobine mačaka kako bi odredio da li mogu da se smatraju i tečnim i čvrstim.

Koristeći dinamiku fluida, Fardin je pokušao da izračuna koliko brzo mačke mogu da preuzmu oblik kutije, vaze, činije u koju su se zavukle. Njegovi rezultati sugerišu da mačke imaju i tečna i čvrsta svojstva, ali su neophodna dalja istraživanja, prema njegovoj studiji koja je objavljena u The Rheology Bulletin 2014. godine. 

Kockari i krokodili

Rad drugog dobitnika ima nešto jasniju praktičnu primjenu. Dobitnici za područje ekonomije Metju Roklof i Nensi Grir sproveli su eksperiment u kojem su problematični kockari i rekreativni kockari držali krokodile duge metar prije igranja na automatima za sreću.

Istraživanje sprovedeno 2010. nad 103 osobe u australijskom Kvinslendu pokazalo je da će problematični kockari vjerovatnije uložiti veće iznose pošto drže krokodile, jer je njihov mozak protumačio uzbuđenje koje je rezultat držanja opasnog reptila kao veću vjerovatnoću za dobitak.

Diđeridu i apneja

Međunarodni šestočlani tim osvojio je nagradu za mir zahvaljujući radu iz 2005. godine u kojem su analizirali sviranje diđeridua kao alternativno liječenje sindroma opstruktivne apneje u spavanju.

Zaključak je bio da bi australijski instrument mogao biti od neke koristi, ali ne zbog tona koji proizvodi nego zbog svakodnevnog duvanja u instrument koji može da ojača gornji dio disajnih puteva.