Pored toga, potrebno bi bilo izmijeniti i Izborni zakon BiH, entitetske zakone o lokalnim zajednicama, te entitetski zakon u RS o izborima.

Prema ocjeni stručnjaka, u sadašnjim političkim okolnostima ovaj posao je gotovo nemoguće uraditi jer sa stanovišta zakonitosti i ustavnosti ove promjene trebalo bi uraditi u narednih nekoliko mjeseci. U suprotnom, ukoliko bi izbori bili raspisani u maju naredne godine, a ustavi, zakoni i statuti ne budu promijenjeni, mandat lokalnih izabranih zvaničnika trajao bi četiri godine, tačnije do 2020. Sve intervencije u ove dokumente naknadno bi mogle proizvesti ogroman broj ustavnih tužbi i ogromnu štetu državi BiH.

"Prema pozitivnom zakonodavstvu, ideju o spajanju izbora nije moguće sprovesti. Neophodno je izvršiti intervenciju u više ustavnih, zakonskih i drugih akata u BiH i odredbe koje kažu da mandati izabranih predstavnika traju četiri godine prilagoditi prema željenom rješenju", rekao je Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije (CIK) i doktor nauka iz oblasti izbornih sistema.

Odgovarajući na pitanje da li je moguće produžiti mandate sadašnjih lokalnih zvaničnika do 2018. godine, Arnautović kaže da je stav Kolegijuma Centralne izborne komisije da se izbori sljedeće godine održe, a da, ukoliko se do 2018. godine stvore zakonske pretpostavke, onda budu održani i opšti i lokalni izbori i to jedni u aprilu, a drugi u oktobru.

Za razliku od politike i političara koji tvrde da je spajanje izbora u interesu građana, struka, pa i nauka kažu da to nije tačno, pa čak ni demokratski, jer gotovo sve razvijenije zemlje teže razdvajanju lokalnih od opštih izbora. U slučaju BiH spajanjem izbora opšti bi potpuno zasjenili one lokalne i niko se ne bi bavio ključnim temama za jednu lokalnu zajednicu kao što su izgradnja vodovoda, škola, vrtića, itd, već bi se glasovi skupljali opštom pričom, od koje najčešće ne bude ništa.

"Spajanjem izbora gubi se smisao onih lokalnih jer će građani po inerciji glasati za politike koje im odgovaraju sa stanovišta nacionalnog i opšteg nivoa", rekao je politolog Vlade Simović, dodajući da spajanjem izbora "političari sami sebi skaču u njedra" i to iz razloga što njihov rad neće imati kvalitetnu provjeru jer je sadašnji model dobar mehanizam da se poslije svake dvije godine provjeri rejting politika koje zastupaju.

Ono što je sigurno jeste da lokalni zvaničnici, ako sljedeće godine budu izabrani na mandat od dvije godine, neće uraditi ništa jer, kako reče jedan od odbornika: "Prije i poslije izbora lokalne skupštine ne rade po šest mjeseci".

"Onda imate ljetnu pauzu, gdje dva mjeseca nema sjednice Skupštine i šta u tom slučaju ostaje načelniku da radi za manje od godinu dana - ništa. Ideja o spajanju izbora je suluda", rekao je Milenko Jaćimović, odbornik u Skupštini grada Banjaluka.

Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH, kaže da i pored potrebe izmjena nekoliko ustava, statuta i zakona, ukoliko postoji volja - sve je moguće.

"BiH je zemlja apsurda. Sve je moguće i nemoguće. Ukoliko postoji volja - mogu se spojiti izbori", rekao je Šehić.

Potrebno izmjeniti:

2 entitetska ustava

1 Ustav distrikta Brčko

10 kantonalnih ustava

143 statuta opština i gradova BiH

1 Izborni zakon BiH

2 entitetska zakona o lokalnim zajednicama,

1 entitetski zakon u RS o izborima

Cvijanovićeva nije za spajanje izbora

Željka Cvijanović, premijer RS, odgovarajući na pitanje o spajanju izbora rekla je da bi voljela da u tom smislu ne bude promjena jer, kako kaže, nije imperativ da lokalni i opšti izbori budu u isto vrijeme.

Ipak, kaže da ukoliko postoji dogovor da je to moguće sprovesti u djelo, ali da se otvara nekoliko tema.

"Šta to znači? Produžavate mandate postojećim izabranim licima, koja su izabrana u skladu s Ustavom i zakonom na period od četiri godine, pa im onda ostavljate još dvije godine ili pravite neke druge intervencije", rekla je Cvijanovićeva.