Naime, ove nove radarske sisteme, koji mogu raditi u automatskom i manuelnom modu, pripadnici Policije RS će svakodnevno moći postavljati na različita kritična mjesta širom RS - na kojima policija do sada nije mogla vršiti bezbjednu kontrolu, te će nakon registrovanja saobraćajnog prekršaja od strane uređaja vozač na kućnu adresu dobiti prekršajni nalog.

Pored ovakvih radara, koji mogu raditi 24 časa dnevno i evidentirati kvalitetne podatke o prekršaju koji uključuju fotografiju i registarsku oznaku vozila, biće potrebno samo prisustvo jednog policajca u civilu, radi čuvanja. Dakle, vozači neće znati gdje se ti uređaji nalaze, te će iz tog razloga biti primorani da voze opreznije i poštuju saobraćajne propise na putevima u RS jer su u posljednje vrijeme primjetna brojna kršenja propisa.

Ono što je takođe važno jeste da će ovi novi uređaji omogućiti i bolju kontrolu rada policije na terenu jer će njihovom upotrebom mogućnost manipulacije biti praktično svedena na nulu.

Pored toga, do kraja ovog mjeseca biće završene i aktivnosti na postavljanju i instaliranju stacionarnog radara u naselju Zeleni vir, kod Banjaluke, kako bi se na toj kritičnoj tački povećala bezbjednost saobraćaja i disciplinovali vozači, dok je za naredni period opredjeljenje policije RS nabavka većeg broja stacionarnih radara, odnosno kućišta, koji bi bili postavljeni širom RS, što bi bilo realizovano zajedno sa lokalnim zajednicama.

Dragan Jevđenić, načelnik Uprave policije RS, naglasio je da cilj ovih novina nije kažnjavanje i takozvani lov na prekršaje, već disciplinovanje vozača i povećanje bezbjednosti saobraćaja na putevima. On je naveo da će među nabavljenim mobilnim radarima biti i jedan koji ima mogućnost registracije prekršaja u šest saobraćajnih traka.

Kada je u pitanju povećanje broja stacioniranih radara u RS, Jevđenić je rekao da će to morati raditi zajedno sa lokalnim zajednicama.

"Naša je procjena da nam treba oko 150 kućišta na svim kritičnim mjestima u RS da bismo zadovoljili naše minimume. Ima interesa lokalnih zajednica, a gdje god imamo kućište tu je smanjen broj saobraćajnih nezgoda", rekao je Jevđenić. Pored toga, on je kazao da već tri mjeseca vrše razmjenu patrola Saobraćajne policije, pa tako, primjera radi, patrola iz Rogatice ide u Doboj 24 časa i radi bez lokalnih uticaja, što je dalo odlične rezultate, pa će te aktivnosti biti nastavljene.

Goran Šmitran, glavni inspektor u Jedinici za bezbjednost saobraćaja u Upravi policije MUP-a RS, rekao je da se u dosadašnjoj praksi i radu Saobraćajne policije pokazalo da korištenje savremene opreme za automatsku kontrolu brzine daje dobre rezultate u smislu smirivanja saobraćaja, te smanjenja broja saobraćajnih nezgoda na onim dionicama puta na kojima su uređaji postavljeni.

"Prednost prenosnih radara ogleda se u tome što ih možemo koristiti na onim mjestima gdje policija ne može izvršiti bezbjedno zaustavljanje i kontrolisanje vozača, neke krivine ili dijelovi puta gdje se nezgode događaju, a gdje policija objektivno ne može da izvrši kvalitetnu kontrolu", rekao je Šmitran i dodao da je MUP RS u završnoj fazi distribucije 16 prenosnih radara. Time će se, kako je kazao, dobiti mnogo bolji kvalitet rada Saobraćajne policije i povećan oprez vozača, te će imati fotografiju prekršaja, sa registarskom oznakom vozila.

Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja Banjaluka, rekao je da je stalan porast broja vozača koji su evidentirani kao prekršioci saobraćajnih propisa koji se odnose na nepoštivanje dozvoljene brzine, što uzrokuje da je brzina na prvom mjestu uzročnika saobraćajnih nezgoda.

"Ono što izostaje su istraživanja nauke koja će nam dati rješenja i mjere, a to godinama izostaje", rekao je Jaćimović.

Apel

MUP RS, s obzirom na loše vremenske uslove i uslove smanjene vidljivosti, a u cilju povećanja bezbjednosti u saobraćaju, apeluje na pješake i bicikliste, kao najugroženije kategorije učesnika u saobraćaju, da posvete maksimalnu pažnju ličnoj bezbjednosti. Takođe, upućen je i apel na vozače da obrate posebnu pažnju na bicikliste, kao i na pješake, jer oni predstavljaju izuzetno ranjivu kategoriju.

Alkohol i brzina kobni

Goran Šmitran, glavni inspektor u Jedinici za bezbjednost saobraćaja u Upravi policije MUP-a RS, rekao je da su za devet mjeseci ove godine na području RS evidentirane 6.793 saobraćajne nezgode, od kojih 108 sa poginulim licima. U tim nesrećama poginulo je 118 lica. Broj nezgoda sa teškim tjelesnim povredama je 456, u kojima su 562 lica zadobila teške tjelesne povrede. On je naveo da je neprilagođena brzina zajedno s alkoholom bila uzrok 56,9 odsto nezgoda, što pokazuje da je čovjek veoma rizičan kao faktor nastajanja saobraćajnih nezgoda sa smrtno stradalim licima i teškim povredama.