Kiša koja je nedavno padala nadomjestila je nedostatak vlage u zemljištu, ali privukla bolesti i pospješila rast korova. 

Semberski poljoprivrednici koji su prihranili i na vrijeme zaštitili pšenicu sa optimizmom čekaju žetvu koja bi mogla da počne polovinom juna. Imali su jeftiniju sjetvu, ali povećane troškove zaštite usjeva.

Na vremenske prilike i neprilike se ne može uticati, ali unošenjem potrebnih količina đubriva i pravovremenim tretmanima, mogu se osigurati stabilni prinosi. Imajući u vidu podsticaje od 500 maraka po hektaru, niže cijene repromaterijala u vrijeme sjetve i povećane subvencije za dizel gorivo na 80 feninga po litru ratari bi trebalo da imaju bolje rezultate nego lani.

Radiša Rikanović iz Brodca zasijao je pšenicom 420 dunuma, ječmom 85, a zobi 80 dunuma.

- Prošla godina je bila katastrofa. Preduzeo sam sve agrotehničke mjere, uradio sve što nalaže struka, pa se nadam da će ove godine biti bolji i kvalitetniji prinos – ističe ovaj poljoprivrednik. 

Nada se i da će otkupna cijena, na koju ministarstvo nažalost ne može uticati jer je pšenica berzanska roba, biti veća.

- Čujem da je cijena na NS berzi oko 35, 36 feninga po kilogramu. Više je to nego prošle godine, ali bez 50 feninga po kilogramu mi nećemo pokriti ni uloženo – kaže Rikanović za portal InfoBijeljina. 

Sve veći problem su i korovi čije je suzbijanje nemoguće u ovoj razvojnoj fazi usjeva. Stručnjaci upozoravaju da će izostanak zaštite od fuzarioza uzeti danak u prinosu i kvalitetu. Za ovaj tretman je kasno jer je pšenica završila fenofazu cvjetanja i ušla u fazu intenzivnog nalivanja zrna, ali nije za zaštitu lista od pjegavosti, rđe, pepelnice, kao i od insekata.

U Semberiji je jesenas zasijano 17.490 hektara, od čega najviše pšenicom 14.500 hektara i ječmom oko 2.000,  dok su ostale površine pod uljanom repicom, krmnim biljem, tritikaleom i povrćem.