“Sava Semberija” spremna za sezonu: Slijedi prerada povrća, mašine će raditi punom parom od avgusta
Kasni mrazevi, malo kiše, suša, ponovo su ostavili trag na poljoprivrednu proizvodnju. “Fabrike pod vedrim nebom“, sve više su upitne jer je skoro nemoguće da neka godine prođe bez posljedica po usjeve.
Ovogodišnji kasni mrazevi uticali su na rod šljive, kasnila je i sezona jagoda, trešnje su imale rekordno male prinose, što je podiglo cijene, a sve to imalo je uticaj i na prerađivačku prehrambenu industriju.
Kao i do sada kompletna proizvodnja, repromaterijal, odnosno povrće je sa područja Republike Srpske u PI „Sava Semberija“.
Kažu da su za sezonu spremni, ali da je izostala prerada određenih vrsta voća.
„Mi smo spremni i za sezonu koja je na maksimalnom nivou polovinom avgusta i septembra, oktobra i dio novembra. U ovom periodu, u prethodnih godina, mi smo prerađivali voće i povrće. Ove godine nismo ulazili u proizvodni proces, prvenstveno što se tiče prerade jagoda, zbog cijene koja je na slobodnom tržištu bila na izuzetno visokom nivou. Bila je cijena takva da je bilo teško izdvojiti novac za konzumaciju, a kamo li za industrijsku preradu. Mi imamo ovdje situaciju da smo imali kasni mraz što je se obrazilo na rod voće i povrća, prvobitno šljive, tako da je i Majevički kraj, i ovdje u Semberiji i u regiji, desetkovan. Mi se pripremamo i spremamo za preradu povrća. To je polovina avgusta, kad krećemo punim kapacitetom“, kaže za InfoBijeljinu direktor PI „Sava Semberija“, Stevo Filipović.
Bez kapi kiše bila su skoro dva mjeseca u Semberiji. Ko nije priključen na sisteme za navodnjavanje, imao je ozbiljne muke. Oni čije njive koriste ove sisteme još se nadaju dobroj godini.
Sistemi za navodnjavanje urađenu su na većim dijelovima Republike Srpske. Na njihovom širenju se radi kako bi što više područja bilo pokriveno.
„Vjerujemo da će bilo kakav oblik malo ozbiljnijeg bavljenja poljoprivredom biti nezamisliv ako navodnjavanje nije prisutno. S toga imamo širom Republike Srpske razvijene sisteme. Evo i nekoliko oblasti u kojima smo uradili projekte navodnjavanja. Na prvom mjestu bi naveo Trebinje gdje imamo oko 2.000 ha pod sistemom za navodnjavanje. Imamo Ljubinje, Bratunac, imamo upostavljeno u Pelagićevo i naravno Semberiju kao najveću žitnicu“, kaže Savo Cvijetinović, načelnik Odjeljenja za navodnjavanje u JU „Vode Srpske“.
Trenutno su na 11.000 hektara uređeni sistemi i još se radi na povećanju površina. Posljednje četiri godine u Semberiji su puštena su podsistemi – Donje Crnjelovo, Batković, Kojčinovac kao i Novo Selo.
Gdje god je Ministartvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nadležno, omogućeno je besplatno korištenje poljoprivrednicima.