Prema podacima resornog ministarstva i lokalnih zajednica, status žrtve ratne torture u Republici Srpskoj ostvarila je 301 osoba, od kojih su 211 žene, a 90 muškarci.
Pravo na novčanu nadoknadu ostvaruju 202 žrtve, a neka od drugih prava, koja su u skladu sa Zakonom o zaštiti žrtava rate torture Republike Srpske, ostvarilo je 147 osoba. Mada je ovaj zakon na snazi od 2018. godine, istraživanje nevladinih organizacija potvrdilo je evidentan nedostatak organizovanih aktivnosti sistemske psihološke podrške preživjelim žrtvama, istakli su učesnici panel diskusije na temu “Izazovi i implementacija Zakona o zaštiti žrtava ratne torture Republike Srpske”, održanoj u Bijeljini.
Žrtve ratne torture posebno su osjetljiva kategorija, čija traumatska adaptacija još nije završena, upozorila je psiholog Slađana Cvjetković.
- Oko 70 odsto žrtava ratne torture pati od posttraumatskog stresnog sindroma i potrebna im je rehabilitacija, te se moraju uključiti u psihološke tretmane. Zahtijevaju specifičan tretman, a na prvom mjestu su potreba za sigurnošću i zaštita identiteta – kaže Cvjetković za portal InfoBijeljina.
Pripadnici ove popluacije suočavaju se sa brojnim teškoćama, naglasila je Dragana Petrić iz Fondacije „Lara”.
- Od oktobra prošle godine, žrtve nemaju mogućnost da podnose zahtjeve za ostvarivanje statusa. Rok za to je bio ograničen na pet godina. Neshvatljivo je da ratni zločini ne zastarijevaju, a da prava žrtava ratne torture imaju ograničen rok trajanja. Takođe, iako imaju pravo na banjsko-rehabilitaciono liječenje, to u proteklih pet godina niko nije mogao koristiti – upozorava Petrić.
Skup, koji su organizovali Fondacija „Lara” Bijeljina i „Udružene žene” Banja Luka, i organizacija “ TRIAL International”, okupio je predstavnike lokalnih zajednica i organizacije civilnog društva.