Prema tvrdnjama odlično upućenih u ovu problematiku predloženim izmjenama zakona nastoji se popuniti vakuum u vezi sa provjerom imovine sudija, tužilaca i članova VSTS-a i to nije sporno, ali jeste što se na mala vrata u pravosuđe BiH vraćaju stranci, koji su najodgovorniji za to što je povjerenje u taj stub vlasti na najnižim mogućim granama. Naš sagovornik iz pravosudne zajednice, koji je insistirao na anonimnosti, kaže da su reformu pravosuđa u BiH, započetu prije dvije decenije, gotovo u potpunosti vodili stranci, a krajnji rezultat te reforme je ogroman politički uticaj na pravosuđe.

 

- U radu Jedinice za integritet, koja treba da bude formirana u okviru Odjeljenja za integritet Sekretarijata VSTS-a, treba u svojstvu supervizora da učestvuju i predstavnici međunarodne zajednice. To znači da će stranci imati alate za disciplinovanje sudija i tužilaca, a to znači i uticaj na njihove odluke. U praktičnom smislu, pravosuđe više neće biti u raljama domaćih političara, već će kontrolu nad njim ponovo imati stranci. U suštini, od nezavisnog pravosuđa o kojem svi govore opet neće biti ništa, samo će biti promijenjen centar političke moći iz kojeg se kontroliše. Problem je što se zna čijoj politici u BiH ti strani centri moći duvaju u jedra - kaže naš sagovornik.

 

A kome odgovaraju takve promjene najbolje se vidjelo po izjavi lidera SDA Bakira Izetbegovića.

 

- Nakon višegodišnjeg pritiska SDA došlo je do promjena u VSTS-u koje obećavaju ozdravljenje pravosudnog sistema - rekao je Izetbegović istog dana kada su usvojene izmjene Zakona o VSTS-u.

 

Na to ukazuje i bivši predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija, a sada savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji kaže da Republika Srpska apsolutno podržava suštinske reformske zahvate u pravosudnom sektoru, uključujući i izmjene Zakona o VSTS-u.

 

- Problem su tzv. kozmetičke izmjene, koje suštinski ništa ne mijenjaju, nego prave privid promjena, posebno u dijelu u kojem VSTS nije kapacitiran. Nastoji se u stvari zadržati i sačuvati postojeći koncept, koji omogućava SDA i njenom lideru da se javno hvale da su proizveli promjene u VSTS-u. Problem je što se takve konstatacije smatraju potpuno normalnim i na njih nema nikakvih reakcija, a niti su normalne, niti su u duhu demokratske podjele vlasti - zaključuje Tegeltija.

 

Ovakav epilog zahuktale priče o reformi pravosuđa krajem oktobra prošle godine između redova je najavio specijalni predstavnik EU u BiH Johan Satler, predstavljajući pred VSTS-om izvještaj Evropske komisije o BiH za 2020. godinu. Satler je istakao da je u izvještaju navedena “hitna potreba sprovođenja robusnog i nezavisnog sistema provjera integriteta za sve nosioce pravosudnih funkcija”.

 

- Da bi bilo odgovoreno na očekivanja građana, takve provjere treba da budu popraćene spoljnim nadzorom. S ciljem omogućavanja tih promjena potrebno je hitno izmijeniti Zakon o VSTS-u - rekao je Satler, a naš list je jedini prepoznao da se iza tih riječi krije otvoreno nastojanje stranaca da vrate kontrolu nad pravosuđem u BiH.

 

 

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija, koji zajedno sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Stašom Košarcem nije glasao za predloženi zakon, rekao je da postoje dijelovi zakona koji VSTS-u daju ovlašćenja za koja on u ovom trenutku nema ni materijalne ni tehničke kapacitete.