FOTO: zimo.hr

Ljekovita svojstva pelina poznavali su Kinezi i Grci prije nove ere. Tek u naše vrijeme za njega zainteresovala se nauka, a neka ispitivanja u Americi, u vrijeme pandemije, dala su iznenađujuće dobre rezultate.

Sprvom, domaćom plantažom, koliko je za sada poznato, krenuo je Ljubinjac Petar Mihić.
 
Bilo je to prije devet godina, kada je gotovo bez ikakvog znanja, krenuo u avanturu zvanu slatki pelin. Prva plantaža bila je skromna i eksperimentalna, da bi dostigao proizvodnju na hektar i po vlastitog i zakupljenog zemljišta.
 
– Vidio sam da kineska tradicionalna medicina zasniva liječenje na artemisinu, i zbog toga sam najviše odlučio, nisam imao predznanje, tragao za kineskom literaturom i konsultovao se sa našim nekim stručnjacima – rekao je Petar Mihić iz Ljubinja, piše RTRS.
 
Artemisinin, kao sekundarnu supstancu, izdvojila je jedna kineska naučnica prije pedeset godina. Za sada je poznato da se slatki pelin koristio u liječenju malarije, kancerogenih oboljenja, gljivičnih i bakterijskih oboljenja kože. Bere se u fazi cvjetanja, krajem septembra. Tada ima najintenzivniji miris. Iako je poznat kao slatki pelin, okus je gorak, domaće životinje ga izbjegavaju.

Sprvom, domaćom plantažom, koliko je za sada poznato, krenuo je Ljubinjac Petar Mihić.
 
Bilo je to prije devet godina, kada je gotovo bez ikakvog znanja, krenuo u avanturu zvanu slatki pelin. Prva plantaža bila je skromna i eksperimentalna, da bi dostigao proizvodnju na hektar i po vlastitog i zakupljenog zemljišta.
 
– Vidio sam da kineska tradicionalna medicina zasniva liječenje na artemisinu, i zbog toga sam najviše odlučio, nisam imao predznanje, tragao za kineskom literaturom i konsultovao se sa našim nekim stručnjacima – rekao je Petar Mihić iz Ljubinja, piše RTRS.
 
Artemisinin, kao sekundarnu supstancu, izdvojila je jedna kineska naučnica prije pedeset godina. Za sada je poznato da se slatki pelin koristio u liječenju malarije, kancerogenih oboljenja, gljivičnih i bakterijskih oboljenja kože. Bere se u fazi cvjetanja, krajem septembra. Tada ima najintenzivniji miris. Iako je poznat kao slatki pelin, okus je gorak, domaće životinje ga izbjegavaju.
 
– Pčele ga neće, možda tek pred kraj kad procvjeta, pošto je gorak – dodao je Mihić.
 
Uzorke čaja i tinktura slao je brojnim institutima, a najzainteresovaniji su iz Njemačke, gdje treba da se sprovedu klinička ispitivanja. Mihić uskoro očekuje i stručnjake iz Sarajeva. U šali kaže da stečeno znanje o uzgoju, učeno na greškama, može da upotrijebi kao stručni konsultant.
 
Osim čaja i tinkture, Mihić će ove jeseni oprobati i proizvodnju eteričnog ulja. Voljan je da svakoj naučnoj instituciji ustupi uzorke, uvjeren da biljka ima ljekovita svojstva.
Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )