"Analiza nije urađena iz ne znam kojeg razloga, ali su nam efekti primjene pravilnika i te kako potrebni. Treba vidjeti gdje smo nakon dvije godine primjene tog pravilnika i da li ima prostora da se on popravi i dogradi da bi na kraju građani i fondovi zdravstvenog osiguranja plaćali niže cijene lijekova", rekao je Lazar Prodanović, član Stručnog savjeta Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

 

Odgovore zbog čega nije urađena analiza primjene Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH juče smo pokušali dobiti i u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva, međtim na postavljena pitanja nismo dobili odgovor.

 

Podsjećanja radi, na prijedlog Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, a na insistiranje domaće i međunarodne javnosti, poslije nekoliko godina opstrukcija, Savjet ministara BiH krajem novembra 2016. godine usvojio je Pravilnik o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u Bosni i Hercegovini.

 

Na usvajanje Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u Bosni i Hercegovini insistiralo se iz razloga jer je BiH bila jedina zemlja u Evropi koja nije imala taj pravilnik, a zbog čega su građani plaćali ubjedljivo najveće cijene lijekova u regionu. Usvojenim pravilnikom predviđeno je da maksimalna veleprodajna marža na lijekove može biti osam odsto, s tim da se ulazna veleprodajna cijena formira na bazi prosječnih cijena određenog lijeka u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji.

 

Iako se očekivalo da usvajanjem Pravilnika o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova dođe do smanjenja cijena lijekova, to se ipak nije desilo, jer i danas građani BiH imaju možda i najviše cijene lijekova u regionu.

 

"I danas su u BiH lijekovi među najskupljima. Imamo slučajeva da je određeni lijek i do pet puta skuplji u Bosni i Hercegovini nego u Srbiji ili da su pojedini lijekovi jeftiniji u Sloveniji nego u BiH, gdje je standard stanovništva daleko niži", rekli su nam u Udruženju "Misli dobro", koje je uz pomoć USAID-a i CCI-a pokrenulo projekat "Realna cijena lijekova".

 

U ovom udruženju kažu da je činjenica da pravilnik koji je usvojen krajem 2016. godine nije dao očekivane rezultate jer se očekivalo da u BiH dođe do znatnijeg sniženja cijena lijekova, što se na kraju ipak nije desilo.

 

"Da li je problem u samom pravilniku ili njegovoj primjeni, u ovom trenutku teško je govoriti bez kvalitetne analize, koju još nemamo, jer nikada nije urađena, iako je trebalo da bude. U svemu tome najveću cijenu plaćaju građani, koji ozbiljan novac troše na lijekove", kažu u ovom udruženju.