Republika Srpska
28.01.2023.
17:00
"Ekološka katastrofa na Drini"
Izvor: RSE
1
Podijeli
Uslijed nelegalne eksploatacije šljunka devastirane su ogromne površine poljoprivrednog zemljišta na području Zvornika na istoku BiH.
Na primjer firma Keso-Gradnja je kod Kozluka napravila ekološku katastrofu. Prekopane su stotine duluma poljoprivrednog zemljišta i izvađen šljunak, a sve pod geslom da se radi o čišćenju riječnog korita. Oni imaju koncesiju za eksploataciju šljunka, ali ne iz poljoprivrednog zemljišta", kaže Dušan Aćimović, predstavnik neformalne grupe građana "Stop nelegalnim šljunkarama na rijeci Drini".
U pomenutoj firmi za RSE kažu da navodi grupe građana o nezakonitom vađenju šljunka iz poljoprivrednog zemljišta u Kozluku nisu tačni.
"Mi posjedujemo dokumente da smo izvršili promjenu namjene poljoprivrednog u građevinsko zemljište u ukupnoj količini od približno 86 duluma za potrebe rada postrojenja za preradu šljunka i pijeska. Za to je plaćena taksa. To je zemljište u našem vlasništvu, kupljeno od fizičkih lica i na osnovu lokacijskih uslova zatražena je promjena namjene. U kontroli su nam bili poljoprivredni, vodoprivredni i građevinski inspektor i na osnovu svih nalaza dobijena je saglasnost opštinske uprave za promjene namjene zemljišta", navodi Dragiša Krstić iz firme Keso-Gradnja.
Istovremeno, zbog profita koji donosi prodaja šljunka nepovratno su uništene hiljade duluma plodnog zemljišta u Republici Srpskoj.
Nelegalna eksploatacija šljunka iz rijeke Drine ugrozila je Aćimovićevu imovinu u Tršću u okolini Zvornika.
Njegova kuća nalazi se pored nekategorisanog puta koji magistralnu cestu Zvornik-Bijeljina povezuje s obalom Drine. Zbog toga se, kaže, uključio u borbu protiv krađe šljunka.
"Tim nekategorisanim putem su teretna motorna vozila s nelegalnih šljunkara izvozila šljunak. Uslijed izvođenja šljunka i nastanka turbulencija tla, zbog velikih tereta na vozilima, na mojoj porodičnoj kući su se pojavila oštećenja u vidu napuknuća, a o prašini i drugim nelagodnostima da ne govorim. Bilo mi je poznato da niko od tih šljunkara nije imao odobrenje za eksploataciju šljunka. Radilo se o firmama koje su bile u stečaju ili ugašene s blokiranim računima. Njihovi vlasnici su eksploataciju šljunka sprovodili kao fizička lica", objašnjava Aćimović.
Kraj Aćimovićeve kuće skoro dvije godine više ne prolaze kamioni sa šljunkom. Nelegalno vađenje šljunka na cijelom područja Zvornika, međutim, nije zaustavljeno.
"Nelegalna eksploatacija šljunka odvija se na lokalitetima Karakaja, Čelopeka, Šepka. Šljunak se vadi iz njiva koje se nalaze uz priobalno područje rijeke Drine", kaže on.
Istovremeno, zbog profita koji donosi prodaja šljunka nepovratno su uništene hiljade duluma plodnog zemljišta u Republici Srpskoj.
"To se više nikad neće vratiti kako je bilo. To je očito. Vlasnici zemljišta većinom nisu tu. Neki više nisu ni živi. Mnogi su firmi koja vadi šljunak prodali zemljište, praktično iz nužde, jer je sve okolo devastirano", kaže Mehmed Trnjanin, predstavnik mjesne zajednice Kotorsko kod Doboja.
U Republičkoj upravi za inspekcijske poslove u Banjaluci navode da postoji nekoliko okolnosti koje otežavaju rad poljoprivrednih inspektora koji kontrolišu eksploataciju šljunka s poljoprivrednih parcela i promjenu namjene zemljišta.
Utvrđeno je da neki vlasnici zemljišta nisu živi, odnosno da nisu završeni ostavinski procesi, te da su određene parcele u vlasništvu raseljenih osoba koje trenutno tu žive.