Za razliku od lani kada su se sjetveni radovi odužili do polovine novembra, ove jeseni zahvaljujući povoljnim uslovima biće završeni u prvoj dekadi ovog mjeseca. 

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije Boško Radić kaže da je vrijeme ratarima išlo na ruku. 

- Predsjetveni radovi obavljeni su na vrijeme. Padavine koje smo imali kad su najpotrebnije omekšale  su zemlju i olakšale obradu oranica i sjetvu. U Semberiji  je posijano desetak do 15 odsto više pšenice u odnosu na prošlu godinu. Nadamo se da će i cijena hljebnog žita biti bolja te da ćemo na kraju imati računicu – kaže Radić za portal InfoBijeljina.

Stručnjaci ratare upozoravaju da dobre i kvalitetne prinose ne mogu očekivati bez primjenjenih agrotehničkih mjera.

Izbor adekvatne sorte pšenice može značajno povećati rod. Na osnovu rezultata makroogleda proizvođači biraju sortimente koje će ubuduće sijati na svojim njivama. Ove godine u Semberiji su postavljena tri ogleda. Jedan od njih po prvi put u Brijesnici, na parceli na kojoj je predusjev bio suncokret, zasijane su 32 sorte pšenice i četiri sorte tritikalea.

Đorđe Glišić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi kaže da trenutno vrijeme pogoduje ozimim usjevima. Oni koji su zasijani ranije u različitim su fazama od klijanja, nicanja do razvijena tri lista.

- Poljoprivredni proizvođači treba posebno da obrate pažnju na prisustvo štetnih organizama, na lisne vaše i cikade koji pored direktnih šteta pričinjavaju indirektne jer su prenosioci fitopatogenih virusa žute patuljavosti koju tek uočavamo u proljeće – kaže Glišić.

Za sada nije pređen prag štetnosti i ne predstavlja opasnost, ali poljoprivrednicima se preporučuje da u narednom periodu pregledaju usjeve da bi u slučaju pojave štetočina na tek izniklim biljkama reagovali na vrijeme. 

Ove jeseni u Srpskoj neće biti smanjen obim sjetve. Planira se zasijati oko 64.000 hektara, od toga 41.000 ha pšenicom. Procjenjuje se da je sjetva jeftinija za više od 20 odsto nego lani. Iako ratari nisu zadovoljni prošlogodišnjom i ovogodišnjom cijenom pšenice, zahvaljujući podsticajima Vlade i resornog ministarstva od 500 KM po hektaru i regresiranom gorivu, ova proizvodnja  opstaje. 

Podrška Ministarstva neće izostati i ubrzo će u saradnji sa poljoprivrednim udruženjima početi da kreiraju novi pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja.